Projekt180

nedjelja, 13. svibnja 2012.

Početak projekta "Projekt180"

Student pokreće projekt usavršavanja za najbolje kolege

Projekt 180 zamišljen je tako da odabrani studenti rješavaju probleme za tvrtke, a one poslije najbolje prime na praksu. Mladi tako dobivaju toliko željeno iskustvo, a tvrtke radišne praktikante.
piše Tatjana Brebrić

Postoje i puno lošiji uzori od Donalda Trumpa. Ugledati se na iznimno poznatog biznismena koji je unatoč turbulentnom životu nakon svakog pada ipak uspio doživjeti sljedeći uspjeh nije loše, a to se posebno odnosi na studente ekonomije. Upravo je iz Trumpove emisije 'The apprentice' (eng. pripravnik, naučnik) student Ekonomskog fakulteta u Osijeku Marko Weber crpio inspiraciju za projekt koji upravo ovih dana pokreće na matičnom fakultetu. U toj emisiji američki građevinski magnat kroz epizode nizom zadataka bira najbolju osobu koja će godinu dana voditi jednu od njegovih tvrtki. Globalizacija funkcionira na čudne načine, pa bi se vjerojatno i sâm Trump iznenadio da mu netko kaže da je u gradu za koji vjerojatno nikad nije čuo, u državi blizu one iz koje dolazi njegova bivša žena Ivana, jedan student zahvaljujući njegovoj emisiji došao na vlastitu ideju. - U razgovoru s poslodavcima i slušajući njihova predavanja uvidio sam da oni ne razmatraju mogućnost zapošljavanja studenata nakon studija zbog jednostavnog razloga, nedostatka radnog iskustva - kaže Marko Weber, dotičući se problema koji se uvijek javlja na hrvatskom tržištu rada. Malo je tvrtki koje žele zaposliti mlade bez iskustva, a mladi iz istog razloga teško stječu toliko željeno iskustvo.

Potpuni zaokret Rođena je tako ideja Projekta 180, čiji naziv simbolizira promjenu koju se njegov pokretač nada proizvesti - zaokret za 180 stupnjeva. Projekt je zamišljen kao svojevrsno okupljanje studentskog trusta mozgova, mladih i ambiciznih ljudi koji bi za tvrtke rješavali razne probleme. - Zadani projekti, odnosno oni koje želimo prihvatiti i rješavati, svakako su ekonomski. Dakle, to su projekti koji obuhvaćaju financiranje, marketing, menadžment, mikroekonomska ili makroekonomska pitanja. Ako neki studenti nemaju dovoljno teoretskog znanja za rješavanje zadanih problema, profesor koji je stručan za taj problem, iz marketinga, financija, makroekonomije i slično, bit će dostupan za konzultacije ili bilo koji oblik pomoći. Na taj način studenti će biti pravilno usmjereni u traženju rješenja - objašnjava Weber. Tvrtke bi se tako istodobno mogle koristiti mladim kreativnim studentima i iskusnim profesorima s fakulteta za rješavanje nekih zadataka. Naravno da bi se rijetko koja tvrtka odlučila olako dati osjetljive podatke o poslovanju studentima, ali mnogi bi mogli imati benefita da čuju jednu posve drukčiju perspektivu o nekim projektima o kojima dotad možda i nisu ozbiljno razmišljali. - Tijekom kolegija poduzetništva imali smo goste predavače iz raznih poduzeća pa sam s njima poslije predavanja vodio kratke razgovore, samo informativno. Bit će tvrtki koje će se odlučiti dati nam zadatke na kojima bismo radili - kaže Weber, dodajući kako im je u lokalnoj podružnici Hrvatske gospodarske komore sugerirano da pomažu novim poduzetnicima, što se svakako čini kao dobra ideja.

Stroga eliminacija Prvi zadatak za poduzetnog studenta, koji se pohvalio velikom potporom koju dobiva od profesora i asistenata na fakultetu, tako je traženje poduzeća voljnih za ovakav oblik suradnje. Budući da su benefiti za tvrtke svakako veliki, a jedino što se od njih traži jest da naposljetku čuju kakvo im rješenje studenti nude i uzmu nekog od onih koji su radili na projektu na besplatnu praksu, zainteresiranih će vjerojatno biti dovoljno da projekt započne. Nakon što Weber ostvari inicijalne kontakte i dobije barem dvije tvrtke koje bi sudjelovale u projektu, sve se dalje događa prema vrlo preciznom scenariju. Naime, zamišljen je vrlo strog program eliminacije i biranja studenata koji bi se uopće bavili problemima tvrtki.

- Projekt je namijenjen studentima svih godina osim prve, a zanimaju me studenti koji žele raditi, imaju volje i entuzijazma. Radije bih da u projektu sudjeluje malo studenata, ali onih uistinu izvrsnih, nego mnogo, među kojima će se potkrasti i oni koji nisu tako dobri. Jedan loš čovjek koči i smeta cijeloj grupi. Zato će nakon prijava biti napravljen proces selekcije - objašnjava Weber. Proces selekcije pritom znači vrlo ozbiljan izbor, tijekom kojeg će prijavljeni morati rješavati razne testove, među ostalim testove inteligencije, podastrijeti preporuke profesora te proći i razgovor s tročlanom komisijom u kojoj će osim začetnika projekta ponovno biti dvoje profesora s fakulteta. Kako bi bila osigurana maksimalna učinkovitost i kreativnost prilikom rješavanja zadanih problema, odabrani studenti bit će podijeljeni u skupine. Postojat će tako mogućnost da poduzeća odaberu rješavanje zadataka u sklopu jednog tima od osam članova ili dva tima od četiri člana. Ako poduzeće odabere dva tima, oba će raditi na istom projektu, a konkurencija bi trebala potaknuti još i veću kreativnost zbog jednostavne želje za pobjedom. Poduzeću će naravno naposljetku biti ponuđena oba rješenja te će ono odabrati koje mu bolje odgovara. Nakon svakog projekta tim koji je bolje riješio zadatak na osnovi ocjene poduzeća dobit će određen broj bodova koji će se na kraju akademske godine zbrojiti i ocijeniti. Članovi tima s najvećim brojem bodova bit će nagrađeni mogućnošću prakse, odnosno rada u poduzećima u čijim su projektima sudjelovali.

Ne traži sponzorstva Osim samog rada na zadacima studentima će se unutar projekta nastojati omogućiti i druge pogodnosti, pa tako Weber planira organizirati i razne seminare na kojima bi govorili ljudi iz Hrvatske udruge poslodavaca, Centra za poduzetništvo i sličnih organizacija. Naravno, plan je ugostiti i predavače iz svijeta biznisa. Budući da je program zamišljen unutar rada Studentskog zbora Ekonomskog fakulteta u Osijeku, velika je prednost to što nema potrebe za financiranjem u vidu traženja novčanih sredstava ili sponzorstva poduzeća. Jedino potrebno da Projekt 180 zaživi jesu interes i volja poduzeća. Budući da dobrih ideja i suradnji nikad ne može biti previše, a i prečesto se može čuti kako studenti ne rade ništa na tome da sami poboljšaju situaciju u školstvu koje ne pruža prakse, može se vjerovati da će se naći tvrtke koje će prepoznati ovu dobru priliku.
23.9.2010
preuzeto sa Liderpress.hr

Nema komentara:

Objavi komentar